Kako tretirati hiperpigmentacijske mrlje nakon ljeta

Flekice, točkice, mrljice, pjegice... svima je zajednički naziv hiperpigmentacijske promjene, a ostaju nam kao uspomena na sunce i ljeto. Ako ste ovog ljeta malo pretjerali s izlaganjem kože suncu i pojavile su vam se hiperpigmentacije, jesen pred nama idealno je vrijeme da ih se riješite! Naučite kako hiperpigmentacijske promjene nastaju, koji sastojci nam pomažu držati ih pod kontrolom, ali i što možete napraviti kako biste izbjegli pojavu novih mrljica u budućnosti. 

Što su hiperpigmentacijske promjene i kako nastaju?

Hiperpigmentacijske promjene predstavljaju svijetlo do tamno smeđe mrljice koje se najčešće javljaju na nadusnici, obrazima i čelu, a nastaju zbog hiperprodukcije melanina. Iako većina nas voli ljeto i sunce, korisno je imati na umu da hiperpigmentacija, osim zbog genetskih faktora rizika, nastaje i uslijed izlaganja kože UV zračenju. Melanociti, odnosno pigmentne stanice, nalaze se u bazi epidermisa i proizvode protein melanin, a keratinociti prenose melanin na površinu kože. Hiperprodukcija melanina zapravo predstavlja obrambenu reakciju našeg tijela uslijed oštećenja izazvanih UV zračenjem, a prekomjerna proizvodnja melanina manifestira se upravo u obliku hiperpigmentacijskih promjena.

Skintegra analiza kože: hiperpigmentacije

Kako tretirati hiperpigmentacijske promjene?

Kako se bližimo početku jeseni, idealno je vrijeme za uvođenje kemijskih eksfolijanata u rutinu. Riječ je o tekućim pilinzima na bazi kiselina, a služe kao nježnija alternativa mehaničkim pilinzima koji sadrže granule kojima oštećuju površinski sloj kože bez dodatnih dugoročnih prednosti koje nam daju kemijski pilinzi.

Za ujednačavanje tona kože, uključujući učinkovito tretiranje hiperpigmentacijskih mrlja, izvrstan je Lumion – kemijski eksfolijant koji sadrži 5% AHA kiselina (glikolna + mliječna kiselina) i 1,58% PHA kiselina (glukonolakton) koristeći molekule različitih molekulskih masa u svrhu odstranjivanja mrtvih stanica kože. Glikolna kiselina ima najmanju molekulsku masu od svih AHA kiselina pa učinkovito prodire dublje u dermis te je posebice pogodna za tretiranje površinskih problema poput hiperpigmentacije. Mliječna kiselina, u odnosu na glikolnu, posjeduje veću molekulsku masu zbog čega ne može prodrijeti u dublje slojeve dermisa, no ovaj blaži oblik AHA kiselina odličan je pandan glikolnoj kiselini jer, osim eksfolijacije, također hidratizira kožu. O PHA kiselinama rjeđe se priča, no ovaj blaži rođak AHA kiselina itekako je moćan u popravljanju neujednačenog tona kože i dubinskoj hidrataciji kože, a istovremeno je dovoljno nježan za primjenu i na osjetljivoj koži.

Kemijski eksfolijanti djeluju keratolitički, odnosno ljušte odumrle površinske stanice kože, a AHA kiseline čine to tako što smanjuju koncentraciju iona kalcija u epidermisu i uklanjaju ione kalcija iz staničnih adhezija što uzrokuje njihov gubitak u molekulama stanične adhezije ovisnim o dvovalentnim metalnim kationima. Time se remeti adhezija stanica, što dovodi do deskvamacije. Potiču staničnu izmjenu, te posljedično ujednačavaju ten te čine kožu osvježenom i blistavom. Još jedan plus Lumiona, s obzirom na to da ne sadrži salicilnu kiselinu, je i to što ga mogu koristiti i trudnice i dojilje, što je bitno s obzirom na to da se veliki broj žena tijekom trudnoće suoči upravo s problemom hiperpigmentacije uslijed hormonalnog disbalansa.

Rutina za tretiranje hiperpigmentacija

Kada su u pitanju kemijski eksfolijanti, bitno je krenuti polako i ne preopteretiti kožu koja nije naviknuta na njih. Lumion se preporučuje nanijeti u tankom sloju u večernjoj rutini nakon čišćenja na suhu kožu. U početku, preporučujemo korištenje jednom do dvaput tjedno s obzirom na mogućnost pojave crvenila i blagog peckanja, a nakon što se koža navikne moguće je korištenje i više puta tjedno, pa čak i svaki dan ako to vašoj koži odgovara. 

Idealan saveznik korištenju kemijskih eksfolijanata u večernjoj rutini je njihovo kombiniranje s vitaminom C u jutarnjoj. Vitamin C djeluje kao inhibitor melanina te posjeduje snažno antioksidativno djelovanje štiteći našu kožu od oksidativnog stresa čiji je uzročnik i UV zračenje. Naša Superba C sadrži 10% SAP-a: sigurnog i stabilnog oblika vitamina C koji kožu ne čini osjetljivijom na sunce. Dapače, SAP pojačava zaštitno djelovanje SPF-a, a pogodan je i za vrlo osjetljivu kožu.

Superba C idealna antioksidativna zaštita ispod SPF-a

U konačnici, svaki trud će biti uzaludan ako se neodgovorno izlažete suncu, ne koristite proizvod s visokim zaštitnim faktorom tijekom cijele godine i ne reaplicirate ga dovoljno često. Korištenje SPF-a bitno je ne samo u kontekstu blijeđenja postojećih mrljica, već i sprječavanja njihovog tamnjenja i nastanka novih. 

Upravo zato naglasak stavljamo na važnost pronalaska kreme sa zaštitnim faktorom koja nas štiti od UV zračenja. Najpraktičnije je pronaći proizvod koji istovremeno štiti od sunca te je svojom teksturom i formulacijom adekvatan i kao dnevna hidratacija. Takav 2u1 proizvod je Solar I SPF30 fluid. Solar I je pogodan za sve tipove kože, štiti od širokog spektra UV zračenja (UVA + UVB), a zbog svoje lagane teksture brzo se upija te ostavlja kožu zaglađenom i hidratiziranom djelujući i kao odlična podloga za nanošenje šminke.

Iako primjenom adekvatnih proizvoda u rutini koža postaje svježija već preko noći, pogotovo ona koja se tek upoznaje s kiselinama, vrijeme blijeđenja hiperpigmentacijskih promjena ovisi o više faktora, poput toga koliko je mrljica raširena i duboko ukorijenjena u koži, ali i koliko se (ne)odgovorno izlažemo suncu. Također, u pojedinim slučajevima potreban je i profesionalni tretman nakon čega se kozmetičkim proizvodima može održavati i prevenirati stanje. 

Imajte na umu da je tretiranje hiperpigmentacijskih mrljica izazovan i složen proces koji zahtjeva strpljenje, zato budite nježni prema sebi i svojoj koži!

Literatura:

  1. Vashi, Neelam & Kundu, R.V.. (2013). Facial hyperpigmentation: Causes and treatment. British Journal of Dermatology. 169.
  2. Wang, Xiao. (1999). A theory for the mechanism of the alpha-hydroxy acids applied to the skin. Medical hypotheses. 53. 380-2.
  3. Ortonne, Jean-Paul & Bissett, Donald. (2008). Latest Insights into Skin Hyperpigmentation. The journal of investigative dermatology. Symposium proceedings / the Society for Investigative Dermatology, Inc. [and] European Society for Dermatological Research. 13. 10-4.
  4. Sharad, Jaishree. (2013). Glycolic acid peel therapy - A current review. Clinical, cosmetic and investigational dermatology. 6. 281-288.

Preporučeni proizvodi