Koža je naš najveći organ, sačinjava čak 15% ukupne težine te predstavlja zaštitnu barijeru koja djeluje u dva smjera: s jedne strane sprječava gubitak vode i elektrolita iz organizma, a s druge ga strane štiti od ulaska štetnih tvari. Dodatno, koža ima bitnu ulogu i kao dio općeg imunološkog sustava.
Morfološki, koža se sastoji od 3 sloja - epidermis, dermis i subkutis, a za nastanak akne bitna je uloga epidermisa i dermisa.
Epidermis je površinski sloj sastavljen od stanica keratinocita. Ispod epidermisa nalazi se dermis, debeli sloj kože građen uglavnom od vezivnog tkiva kolagena. U dermisu su još smješteni krvne i limfne žile, živčani završeci, lojne i znojne žlijezde te korijen dlake.
Upravo se u folikulu (dlačnom kanalu) neprestano odvija deskvamacija, odnosno ljuštenje odumrlih stanica kože, a ondje je smještena i lojna žlijezda koja luči sebum na površinu kože. Točnije, sebum se u dlačnom kanalu miješa s odljuštenim stanicama te, u idealnom slučaju, one zajedno sa sebumom bivaju izbačene na površinu kože. Kad se taj kanalić začepi, nastaju savršeni uvjeti za razvoj akne. Pojačano lučenje sebuma komplicira ovaj proces, a on se najčešće pretjerano luči uz djelovanje androgenih hormona što je posebno izraženo u adolescenciji (kod oba spola), odnosno u drugoj (lutealnoj) fazi ciklusa kod odraslih žena kad razina estrogena opada.
KAKO NASTAJE AKNA?
Androgeni hormoni imaju višestruku ulogu u nastanku akni. Akne se ne javljaju kod osoba s genetičkom greškom u funkciji receptora za androgene, odnosno javljaju se mnogo češće i intenzivnije kod osoba s povećanim razinama androgenih hormona poput testosterona, dihidrotestosterona (DHT) i androstendiona koje se lako otkrivaju krvnim pretragama. Ipak, ponekad pojedinci čak i uz normalne serumske razine anderogenih hormona imaju akne, a to je zbog visoke razine osjetljivosti androgenskih receptora u koži koja je genetski uvjetovana.
U organizmu se androgeni hormoni proizvode na više mjesta: u nadbubrežnim žlijezdama, u testisima i jajnicima te ekstraglandularno: u jetri, koži i masnome tkivu. Razvoj i rad lojnih žlijezdi direktno je kontroliran androgenim hormonom koji se počinje lučiti u pubertetu zbog čega djeca nikada ne pate od akni (izuzetak su bebe koje razviju dječje akne zbog androgenih hormona iz majčinog mlijeka).
Androgene hormone također potiče pojačani stres. Kod žena se luči manja količina androgena, tako da iznenadno i naglo podizanje razine androgena uslijed stresnih životnih okolnosti može značajno pogoršati akne. Ispitivanjem na uzorku od 4 000 žena s aknama u dobi od 25 do 40 godina ustanovljeno je da je da je stres uzrok akni u 50% slučajeva.
Osim povećane količine sebuma, za nastanak akne bitan je i izmijenjen sastav određenih komponenti lipida u sebumu. Sebum sadrži više sastojaka: polarne lipide, neutralne lipide, estere voskova, skvalene i trigliceride. Trigliceridi se pod utjecajem bakterija raspadaju na slobodne masne kiseline koje djeluju jako iritirajuće na kožu. Lokalno smanjena proizvodnja esencijalnih masnih kiselina (poput linoleične kiseline) također je jedan od ključnih čimbenika u razvoju akni.
Osim utjecaja androgenih hormona na količinu izlučenog sebuma, i smanjene kvalitete sebuma koji je u pojedinaca pogođenih aknama ljepljiviji i voskastiji zbog nedostatka linoleične kiseline, u patogenezi akne sudjeluje i poremećena funkcija ranije spomenutog dlačnog kanala. Dolazi do hiperkeratoze dlačnog kanala. Stanice koje se ljušte i trebaju biti izbačene iz dlačnog kanala zajedno sa sebumom, ondje zaostaju i formiraju komedon, “čep“ koji onemogućuje daljnje pražnjenje sebuma.
Naposlijetku, time su stvoreni uvjeti za razmnožavanje Cutibacterium acnes (C.acnes) bakterije koja se hrani sebumom u uvjetima začepljenosti folikula i istovremenog nedostatka kisika. Upravo C.acnes luči enzime koji potpomažu razgradnju triglicerida na slobodne masne kiseline koje potiču inflamatorni efekt. Akna se razvija kao imunološki odgovor na proinflamatorno djelovanje C.acnes bakterije.
Ukratko, akne nastaju zbog međudjelovanja sljedećih čimbenika: utjecajem androgenih enzimnih puteva; poremećajem keratinizacije uz deficit linoleične kiseline u sebumu; utjecajem upalnih medijatora koje otpuštaju C.acnes bakterije i uslijed genetske predisponiranosti.
OD KOMEDONA DO AKNE
Komedoni su neupalni oblik akni, a prema tipu razlikujemo crne i bijele komedone. Crne komedone ili mitesere pak treba dalje razlikovati od normalnih proširenih pora s neometanom funkcijom pražnjenja sebuma. Miteseri su najčešće smješteni na T-zoni, a od normalnih proširenih pora razlikuju se veličinom, značajno tamnijom bojom i lokalizacijom. Ako vam se čini da vam je baš svaka pora na licu miteser, mnogo je vjerojatnije da se radi samo o proširenim porama koje treba njegovati na način da se ne začepe.
Pravi miteseri sačinjeni su od oksidiranog keratina i nagomilanog pigmenta melanina iz odbačenih stanica i iz njih se rijetko razvijaju upalne promjene. Zatvoreni komedoni su, s druge strane, tempirana bomba. Zatvoreni komedon je smješten dublje u folikul, a pojavljuje se u vidu papule u boji kože (0,1 do 3mm). Istjecanje sebuma na površinu kože je svedeno na minimum, što je jedan od preduvjeta za ramnožavanje C.acnes bakterija, a time i nastanak akne. Ovisno o dubini folikularnog kanala na kojoj je upala locirana, razvit će se lakši ili teži oblici akne.
Kod posebno dubokih akni nastat će ožiljak, ponekad čak i neovisno o tome jeste li sami “intervenirali” i pokušavali eliminirati sadržaj akne. Ako je oštećen samo epidermis i površni dermis, na površini kože ostat će ružičasta mrljica koja može potrajati od nekoliko tjedana do čak nekoliko godina. Tu ružičastu mrljicu zovemo postupalni eritem. Dok za nastale ožiljke u obliku udubljenja ne postoji kozmetičko rješenje, osim u vidu vrlo blagog popravljanja teksture kože, postupalni eritem moguće je tretirati odgovarajućom kozmetikom, vodeći računa o činjenici da se radi o upalnom mjestu koje pokušava zacijeliti, pa nanošenje kozmetičkih iritansa ovaj proces može samo otežati ili produžiti.
KAKO TRETIRATI KOMEDONE I AKNE?
Teški oblici akni ne tretiraju se kozmetičkim pripravcima već lijekovima i sustavnom terapijom. Blage do umjerene, poglavito komedonalne i blage papulopustularne akne, uspješno se tretiraju promišljenim odabirom kozmetičkih proizvoda.
Tri su bitne pretpostavke koje proizvod mora zadovoljiti kako bi bio efikasan protiv akni.
Prvo, proizvod mora biti neokluzivan, odnosno ne doprinositi začepljenju pora.
Drugo, proizvod mora biti neiritativan jer iritacija produljuje upalni odgovor kože, a to znači da ne smije sadržavati uobičajene iritanse.
Treće, proizvod mora imati učinkovite aktivne sastojke u adekvatnim koncentracijama.
Iako je tržište kozmetike zasićeno brojnim proizvodima koji obećavaju brze rezultate u tretmanu prištića i komedona, preporučena dermatološka terapija akni svodi se na svega nekoliko aktivnih komponenti: na niacinamid koji pokazuje uspješnost u tretiranju akni u koncentracijama višim od 4%; na keratolitike poput salicilne, glikolne, azelaične i mliječne kiseline koji sprječavaju hiperkeratozu; na komedolitike iz skupine retinoida te na benzoyl peroksid koji otpušta kisik i time direktno djeluje na razmnožavanje C.acnes bakterije.
Tretmani protiv akni često dolaze s povećanim rizikom od iritacije, a ona je pak jedan od čimbenika koji dovode do ponovljene upale. Kako bi se ovaj začarani krug dokinuo, mi vjerujemo u umjereni pristup i kontinuiranu njegu. Koža koju tretiramo protiv akni i komedona nikada ne smije biti bolna, isušena i ljuskava jer je zdrava hidrolipidna barijera izuzetno bitna u procesu tretiranja upale pa je bitno staviti naglasak i na umirujuću hidrataciju.
Problematičnu kožu također ne treba opterećivati suvišnim sastojcima koji ne doprinose samom tretmanu akni. To znači da treba izbjegavati poznate komedogene komponente, parfeme, visoke koncentracije denaturiranog alkohola i etanola, sintetska bojila, eterična ulja poput mentola i eukaliptusa (izuzev čajevca koji ima dokazano antibakterijsko djelovanje), ulja koja lako užegnu (oksidiraju) jer iritiraju kožu, agresivne tenzide poput SLS i SLES-a, poznate alergene poput linaloola, geraniola, eugenola, kamfora) te fototoksične sastojke u dnevnoj njezi (citrusne komponente).
PRIJEDLOG SKINTEGRA RUTINE:
Ujutro: Solar I
Mješovita do masna koža sklona začepljenim porama i blagim do umjerenim aknama zahtijeva nježno sredstvo za čišćenje, proizvode laganih, hidratantnih tekstura koji pomažu umiriti kožu i kemijski eksfolijant koji će ciljano djelovati na nepravilnosti, odnosno koji oslobađa pore od nečistoća, smiruje upalne procese i regulira proizvodnju sebuma. Teške teksture i previše slojeva nisu idealna kombinacija za ovaj tip kože i problematiku, a tijekom dana je poželjno kožu zaštititi kremom sa zaštitnim faktorom.
Za tretiranje akni i komedona (s postupalnim mrljicama) idealna je kombinacija AHA + BHA u proizvodu, poput one u Clarionu, dok Spectra dubinski hidratizira bez osjećaja težine i masnoće, a ujedno djeluje protuupalno te se izvrsno kombinira s potentnim proizvodima poput Clariona. Kako uvesti kemijski eksfolijant u svoju rutinu njege lica saznajte OVDJE.