Akne se mogu javiti u različitim oblicima, od onih blagih poput mitesera i komedona, do teških, upaljenih i cističnih akni za koje je potrebna pomoć dermatologa. Iako je riječ o blagom obliku, komedoni zapravo mogu dovesti i do nastanka upalnog oblika akni pa je stoga iznimno važno razumjeti kako ih prepoznati, koji su uzročnici začepljenja pora i njihovog nastanka te kako ih tretirati pravilnim pristupom njezi kože.
Što su komedoni i kako nastaju?
Komedoni su neupalni oblik akni koji nastaju u porama uz folikul dlake. Pilosebacealni folikul sačinjen je od dlačnog folikula te njemu pridružene žlijezde lojnice koja luči sebum na površinu kože. U dlačnom folikulu odvija se proces deskvamacije, odnosno ljuštenja odumrlih stanica kože, a upravo taj proces igra važnu ulogu u nastanku začepljenih pora te posljedično nastanku komedona. Naime, u normalnim folikulima se odumrle stanice kože sa sebumom izlučuju na površinu kože. S druge strane, kod poremećene funkcije dlačnog kanala javlja se opasnost da, zbog pojačanog lučenja sebuma i folikularne hiperkeratoze koji uzrokuju okluziju folikula, odumrle stanice kože i sebum zaostanu u folikulu dovodeći do začepljenja pora što je osnova formiranja komedona – laički „čepa“.
Prvotno iz začepljene pore nastaje mikrokomedon koji nije vidljiv golim okom. Mikrokomedon može duže vrijeme ostati nezapažen, pa čak i iščeznuti, ili prijeći u otvoreni ili zatvoreni komedon. Otvoreni komedoni, odnosno miteseri, manifestiraju se kao crne točkice zato što sebum u doticaju sa zrakom oksidira i poprima tamnu boju te iz njih rijetko nastaju upalne promjene. Zatvoreni komedoni su papule u boje kože, a nalaze se dublje u folikulu jer se zbog začepljenja izvodnog kanala sebum ne može izlučiti na površinu kože. Iz zatvorenih komedona vrlo se lako mogu razviti upalne akne jer su unutar zatvorenog komedona, uz manjak kisika, stvoreni idealni uvjeti za razmnožavanje bakterije C. acnes koja luči enzime koji razgrađuju komponente lipida u sebumu na slobodne masne kiseline. Slobodno masne kiseline djeluju iritirajuće na kožu te potiču inflamatorni efekt zbog kojeg naposljetku dolazi do nastanka upalnih akni.
Kako tretirati komedone?
Kod tretiranja komedona ključan faktor igra pravilna rutina čišćenja i njege kože. Dvostruko čišćenje u večernjoj rutini, koristeći Atomic + Amphibian ili Atomic + Clarion 2% BHA čistač, omogućuje odstranjivanje šminke, SPF-a, nečistoća te viška sebuma bez isušivanja kože, održavajući hidrolipidnu barijeru kože uravnoteženom.
Koža sklona komedonima zahtijeva korištenje kemijskih eksfolijanata. Salicilna kiselina jedina je kiselina topiva u mastima što omogućuje da prodire kroz začepljenja te dokida veze kojima se na okupu drže odumrle stanice kože i lipidne komponente sebuma čisteći pore iznutra. U tretiranju komedona, idealnom se pokazala kombinacija AHA i BHA kiselina u proizvodu. Clarion je noćni serum za eksfolijaciju u kojem salicilna i glikolna kiselina djeluju sinergijski prevenirajući nastanak začepljenih pora. Osim kiselina, u tretiranju komedona pokazali su se efektivnim i niacinamid koji je zvijezda Tria Light tretmanske kreme te topikalni retinoidi koji djelovanjem putem nuklearnih receptora tretiraju postojeće komedone i sprječavaju nastanak novih.
Kod prevencije komedona, osim aktivnih sastojaka, bitno je i da proizvodi ne sadrže iritanse te da ne doprinose začepljenju pora, odnosno da budu neokluzivni. Potrebno je izbjegavati masne i teške kreme te se umjesto toga preporučuje slojevita rutina i lagane teksture, kao što su serumske emulzije Hydra B ili Spectra. Također, potrebno je pripaziti i na odabir tekućeg pudera koji zbog svoje okluzivne uloge često predstavlja uzrok začepljenih pora.
Ako je vaša koža sklona komedonima poželjno je povremeno obaviti i mehaničko čišćenje lica kod stručne osobe u svrhu temeljitog čišćenja pora. Naposljetku, nemojte zaboraviti na jednu veoma važnu sitnicu – SPF. Zaštita od UV zračenja uvijek je preporučljiva, ali posebice prilikom korištenja kemijskih eksfolijanata koji potiču staničnu izmjenu i ljušte površinske stanice kože čime koža postaje osjetljivija na štetne učinke sunca.
Literatura:
- Toyoda, M & Morohashi, M. (2001). Pathogenesis of acne. Medical electron microscopy : official journal of the Clinical Electron Microscopy Society of Japan. 34. 29-40.
- Cunliffe, William & Holland, D & Jeremy, A. (2004). Comedone formation: Etiology, clinical presentation, and treatment. Clinics in dermatology. 22. 367-74.
- Wiegmann, David & Haddad, Lori. (2020). Two is better than one: The combined effects of glycolic acid and salicylic acid on acne‐related disorders. Journal of Cosmetic Dermatology. 19.
