Dehidrirana koža: Kako joj pomoći?

Tip kože razlikuje se od osobe do osobe, no bez obzira imate li imate masnu, mješovitu ili suhu kožu, vaša koža ujedno može biti i dehidrirana. Riječ o promjenjivom stanju te će svatko od nas vjerojatno u nekom trenutku doživjeti dehidraciju kože. Stoga je važno znati kako i kada do nje dolazi te je upravo zato ovaj tekst posvećen uzrocima dehidracije, kako uočiti znakove dehidrirane kože i opskrbiti ju adekvatnom količinom vlage te kako spriječiti ponovnu dehidraciju.

Kako dolazi do dehidracije kože?

Dehidracija nastaje uslijed narušavanja ravnoteže hidrolipidne barijere kože, odnosno zbog transepidermalnog gubitka vlage (TEWL). Uloga epidermisa, osim da štiti organizam od vanjskih štetnih čimbenika, je i sprječavanje gubitka vode i elektrolita iz organizma. Male količine vode ipak se gube isparavanjem s površine kože, što se naziva transepidermalni gubitak vlage. TEWL je indikator barijerne funkcije kože te bi njegova vrijednost trebala biti čim niža jer više vrijednosti TEWL ukazuju na pojačani gubitak vode iz kože i narušenu hidrolipidnu barijeru. 

TEWL nastaje kao posljedica isušivanja kože, bilo nepravilnim čišćenjem kože i korištenjem proizvoda s isušujućim sastojcima ili pak prečestom eksfolijacijom kože čime dolazi do isparavanja vlage iz dubljih slojeva što naposljetku dovodi do dehidrirane kože. 

Kako se dehidracija manifestira i koje su razlike između dehidrirane i suhe kože?

Dehidrirana koža prepoznatljiva je po površinskoj zategnutosti i ljuskanju uz pojavu dehidracijskih linija i bora. Riječ je o stanju koje se javlja na svim tipovima kože, pa čak i na masnoj. Zbog narušene hidrolipidne barijere, koža nije sposobna zadržati adekvatnu razinu vlažnosti te se, u pokušaju da nadoknadi vlagu, dehidrirana koža sve više masti što dovodi do pokušaja suzbijanja masnoće i daljnjeg isušivanja te još veće dehidracije kože. 

S druge strane, suha koža je tip kože koji ne proizvodi samostalno adekvatnu količinu ceramida, kolesterola i masnih kiselina, dubinski je isušena, zateže i ljuska se. Često ju prati osjećaj svrbeža i crvenilo. Suhoj koži potrebni su ovlaživači te okluzivni emolijensi. 

Kako pomoći dehidriranoj koži?

Iako koža može istovremeno biti i suha i dehidrirana, češće do dehidracije dolazi kod masne i mješovite kože korištenjem neadekvatnih proizvoda. Mješovitu do masnu kožu koja je ujedno i dehidrirana potrebno je opskrbiti vlagom i pokušati spriječiti transepidermalni gubitak vlage u svrhu uspostavljanja ravnoteže hidrolipidne barijere. Potrebno je izbjegavati teške i okluzivne proizvode i u rutinu uvesti nekomedogene emolijense i ovlaživače. 

Što su ovlaživači i kako opskrbljuju kožu vlagom?

Ovlaživači ili humektansi, poput glicerola, pantenola, ektoina, hijaluronske kiseline i uree, su sastojci koji koži vraćaju izgubljenu vlagu tako što privlače i vežu vodu za stanice kože, održavajući optimalnu vlažnost kože i usporavajući proces isparavanja vlage, što rezultira uravnoteženom hidrolipidnom barijerom. 

Skintegra Amphibian gel za čišćenje lica

Prijedlog rutine za dehidriranu kožu:

Nakon nježnog čišćenja kože koristeći Amphibian gel, koji će očistiti kožu od nečistoća, ali svesti isušivanje kože na minimum zbog pH sličnom koži (5,5), nježnih tenzida i ovlaživača, potrebno je nadoknaditi izgubljenu vlagu primjenom hidratantne esencije Nectar koju također krase balansirani pH (5,5) i ovlaživači. Nectar se savršeno nadopunjava s Hydra B serumskom emulzijom koja dubinski vlaži kožu i jača njezinu hidrolipidnu barijeru. Njezina posebnost je hijaluronska kiselina koja se odlično veže na vlagu iz Nectara. Kod izrazito dehidrirane kože, nakon Hydre B moguće je nanijeti i uljni booster Naro koji će spriječiti istjecanje vlage iz kože. Osim Hydre B, idealni saveznik dehidrirane kože je i krema CICA-CERA koja uz CICA kompleks sadrži i ceramide i ovlaživače koji sprječavaju transepidermalni gubitak vlage te intenzivno vlaže kožu.

Literatura:

  1. Draelos, Zoe. (2009). Proper Skin Hydration and Barrier Function. Nutritional Cosmetics. 355-363.
  2. Kasolang, Salmiah et al. (2020). Common skin disorders: A review. Jurnal tribologi. 59-82.