KOLUMNA / Što još možete naučiti o svojoj koži

Piše: Jelena Skendžić Ratkajec

Njega kože je prava mala znanost koju poput sinusoide prate naša osobna isustva. Od osobe do osobe, iskustva variraju što je savršeno normalno i očekivano jer nešto što odgovara vašoj koži, mojoj možda neće i obrnuto. Čak i kad recentna saznanja o njezi i zaštiti kože postuliraju koji je “jedini ispravni” način da postignemo maksimalni učinak na koži ili kad koristimo najnaprednije formulacije koje preporučaju vrhunski stručnjaci - naša koža će nam opet pokazati slaže li se s teorijom i u praksi ili možda ima neku svoju logiku. Zato što smo toliko različiti, teško je govoriti o univerzalnim pravilima; o univerzalno dobrim sastojcima i kombinacijama tretmana koji provjereno funkcioniraju.

Ali, ako je vaša koža ponekad mušičava kao i moja, što je vjerojatno motiv koji vas je naveo da otvorite ovaj članak i o koži naučite više, vjerojatno vas ipak zanimaju temelji kvalitetne njege, a ja ću se potruditi prenijeti ih iz vlastitog privatnog i profesionalnog iskustva.

Što ćete naučiti u ovome članku?

  1. Nježno, pH balansirano i ne prečesto čišćenje je izrazito bitno.
  2. Hidrataciju (dobar omjer ovlaživača, emolijensa i lipida) trebaju svi tipovi kože, no ona se treba svoditi na primjerenu primjenu proizvoda namijenjenih našem tipu kože. Kako ju ne smijemo zanemarivati, tako s njom nije dobro niti pretjerivati - pogotovo kod masnije kože sklone nepravilnostima.
  3. Dehidraciju kože ne treba miješati s dermatozama koje se također manifestiraju ljuskanjem niti će obilna hidratacija pomoći odagnati simptome ljuskanja. Ukoliko prelazak na nježni čistač i hidratantna krema ne pomažu s ljuskanjem, vjerojatno se ne radi samo o dehidraciji.
  4. Fotozaštitna krema (SPF) je vjerojatno najbitniji alat njege s kojim ćete se susresti. Birajte visoke do vrlo visoke zaštitne faktore širokog spektra zaštite (SPF 30-50; UVA + UVB), a teksture neka budu primjerene vašem tipu kože: fludi ukoliko imate normalnu do masnu kožu; krema ukoliko je vaša koža normalna do suha.


Naša koža egzistira u simbiozi s mikroorganizmima.

Ako ste se ikada pitali zašto toliko naglašavamo važnost kvalitetno podešenog pH medija kad su Skintegra proizvodi u pitanju, možda vam ova stavka odgovori na to pitanje. Ljudska koža je prirodno kiselkasta i voli proizvode koji imaju pH oko 5.5, a možda najbitniji među njima su upravo gel čistači. O čemu se radi?


Na našoj kiselkastoj koži žive prijateljski mikroorganizmi koji je uspješno koloniziraju kad je pH neporemećen i time nas štite od patogena, nepoželjnih mikroorganizama koji mogu uzrokovati upalu kože. Izvrstan primjer takvog mikroorganizma je S. epidermis, jedna od najmnogobrojnijih “prijateljskih” bakterija koja stvara antimikrobne peptide i time sprječava kolonizaciju drugim mikrobima koji su povezani s kroničnim upalnim oboljenjima kože.

Lužnati čistači uistinu jesu toliko loši koliko zvuče.

Sapun, koji je prirodno lužnat ili alkalan, djeluje antibakterijski i neselektivno s površine kože odstranjuje i one (za naš mikrobiom) "prijateljske" bakterije, ostavljajući kožu nezaštićenom i ranjivom za kolonizaciju patogenima koji onda stvaraju biofilm i dovode do infekcije. Zato je izuzetno bitno ne pretjerivati s čišćenjem kože, i posebno izbjegavati lužnate čistače. Koži srodan pH čistača i nježni tenzidi čiste bez narušavanja kože i pritom pošteđuju prijateljske kolonije koje osnažuju kožu.

Svi znamo što je dehidrirana koža, ali premalo nas zna što je TEWL.

TEWL je pojam koji označava “transepidermal water loss” ili transepidermalni gubitak vlage. Upravo je on glavni krivac za neugodan osjećaj stezanja kože nakon čišćenja lica. Vidite, većina nas zamišlja da se dehidracija kože popravlja beskonačnim dodavanjem vlage na površinu kože, a ne razumijemo da je dehidracija zapravo isparavanje vlage iz dubljih slojeva kože kroz njezinu površinu zato što smo joj, primjerice čišćenjem, odstranili zaštitni sloj vlastitih lipida. Bez te rezidualne "prljavštine" vlaga brzo isparava i dovodi do dehidracije - diskretnog površinskog “pucanja” kože kao suhe zemlje uz popratni osjećaj suhoće. Zato je bitno kožu hidratizirati odmah nakon čišćenja proizvodom primjerenim za naš tip i stanje kože.


Premalo nije dobro. Previše također.

Ako mislite da je dehidracija vaš glavni problem jer vidite neobjašnjive ljuskice na koži, razmislite još jednom. Pojam “dehidrirana koža” dobro nam je poznat i prečesto ga smatramo glavnim krivcem za ljuskave promjene na koži, iako postoje dermatoze koje također dovode do ljuskanja, a kojima uzrok nije samo (pogrešnom njegom) isušena koža već nešto puno ozbiljnije. Previše slojevite hidratacije tada obično dovodi do pogoršanja problema. Jedno takvo kronično stanje je seboreički dermatitis koji se manifestira ljuskama, najčešće lociranima oko nosa, obrva i uz rub kose uz prisutno crvenilo i nadražaj kože. Seborejički dermatitis, rozaceja, perioralni dermatitis i druge slične dermatoze često pogrešno asociramo s kožom koju treba pojačano njegovati hranjivim sastojcima, pritom odgađajući posjet liječniku.


Zaštitni faktor uvijek. Ili barem gotovo uvijek.

Zaštitni faktor ili SPF kao dio svakodnevne njege sve je popularniji trend, i to s razlogom - ne samo da štiti kožu od mutagenog i kancerogenog djelovanja UV zračenja, već i prevenira preuranjene znakove starenja. Najčešće boljke koje susrećem kad je ovaj tip proizvoda u pitanju su povećani broj prištića kao rezultat začepljenih pora i iritacija. Krenimo od prvog: povećani broj prištića često slijedi iz činjenice da stavljamo SPF kao dodatni sloj na već nanešenu rutinu njege što je pogrešno za sve tipove kože osim možda suhe ili vrlo suhe. Previše slojeva stvorit će nepotrebno okluzivnu barijeru na već masnoj ili kombiniranoj koži i dovesti do akni, iako proizvod sam po sebi uopće ne bi bio komedogen. Ukoliko je koža masnija, tonik ili vodenasti serum sve su što trebate nanijeti ispod SPF-a. Da kožu navečer treba temeljito očistiti, vjerujem već sigurno znate. Filteri su dizajnirani da ostanu na površini kože i da se odupru znojenju, makeupu, izloženosti vodi - bez temeljitog čišćenja, naravno da nam mogu začepiti pore.

A tu je i iritacija.

Drugi problem je iritacija koju često uzrokuju UV filteri. O čemu se radi? Neki (u prvom redu kemijski) filteri mogu nadražiti osjetljivu kožu zbog načina na koji su formulirani da bi adekvatno štitili kožu od UV zračenja. Bitno je naglasiti da pri izazivanju iritacije puno češći “krivci” filteri starije generacije, no osjetljive kože mogu reagirati na bilo koji filter - čak i onaj nove generacije, te čak i mineralni. Ponekad iritacija može zahvatiti samo osjetljiviju kožu područja oko očiju. Ukoliko imamo isti problem sa svim filterima, jedan način na koji možemo probati anulirati ovaj problem je da se probamo prebaciti na niži SPF (primjerice, 30 umjesto 50). Manja koncentracija filtera bit će manje iritativna. Osim toga, jedino nam preostaje eksperimentiranje i traženje prave kombinacije i koncentracije filtera koja će nam odgovarati da se od UV zračenja štitimo obilno i redovito. Jednom kad potraga završi, i SPF postane dio naše svakodnevice, na putu smo prema cjelovitoj i zaokruženoj njezi koja ne mora biti komplicirana da bude vidljivo učinkovita.