Jeste li znali da oko 1 milijun mikroorganizama nastanjuje svaki cm2 kože? Koža je naš najveći organ čija je primarna uloga fizička barijera, ali također služi i kao sučelje s okolišem te je kao takva kolonizirana raznolikim miljeom mikroorganizama koji čine mikrobiom kože, a od kojih je većina bezopasna ili čak korisna za nas. No, mikrobiom naše kože potrebno je održati u ravnoteži jer u suprotnom je česta pojava kožnih oboljenja. Saznajte koji čimbenici utječu na njegovu varijabilnost, kako promjene dovode do razvoja dermatoza, ali i kako održati svoj mikrobiom zdravim.
Što je mikrobiom kože?
Obilna i raznolika zbirka bakterija, gljivica, virusa i parazita nastanjuje gornji sloj epidermisa ljudske kože, simbiotski živi s nama i čini mikrobiom kože. Zajednica mikroorganizama na ljudskoj koži veoma je kompleksna - ovi mikroorganizmi bitan su faktor u fiziologiji i imunologiji kože te igraju važnu ulogu u zdravlju ljudi jer se bez njih naš organizam ne bi bio sposoban obraniti od patogena koji su uzročnici bolesti.
Koža je jedinstven i promjenjiv ekosustav
Mikrobiom kože, iako sličan, varira između ljudi te je svačiji mikrobiom kože poseban. Kolonizacija ljudske kože mikroorganizmima započinje tijekom poroda te je kod novorođenčadi koža prvotno homogeno kolonizirana s mikrobiomom male raznolikosti, a odrastanjem se dalje razvija i transformira. Najvažniji čimbenici odgovorni za jedinstvenu varijabilnost mikrobioma kože su dob, spol i etnička pripadnost. Također, mikrobiom naše kože mijenja se tijekom života, a na sastav i količinu mikroorganizama utječu UV zračenje, vlaga, temperatura, interakcije između mikroorganizama, hormoni, prehrana, lijekovi, ali i kozmetički preparati.
Varijacije u mikrobiomu kože na različitim dijelovima tijela
Kožu je moguće kategorizirati prema svojim fiziološkim karakteristikama na suha, vlažna i masna područja. Mikrobiom varira na različitim dijelovima kože, a razlike u prisutnosti pojedinih mikroorganizama posljedica su različitosti u uvjetima.
Suha područja kože, kao što su koljena, laktovi i stražnjica, posjeduju najraznolikiji mikrobiom, ali ujedno i najnestabilniji. Na takvim područjima prisutni su Bacteroidetes, Actinobacteria, Proteobacteria, Firmicutes, G – bakterije i Cyanobacteria. Na vlažnim područjima kože, poput pupka, prepona, stopala i pazuha, najčešće pronalazimo Corynebacterium spp. i Staphylococcus spp. Najmanju raznolikost mikroorganizama pronalazimo na masnim područjima kože, kao što su lice i leđa, što ukazuje na to da postoji selekcija za specifične mikroorganizme koji mogu tolerirati uvjete u tim područjima. Na takvim područjima s pojačanim radom lojnih žlijezda koje luče sebum dominiraju lipofilne Cutibacterium spp. Važno je istaknuti i da je proučavanje sastava mikrobioma kože na različitim mjestima dragocjeno i za pojašnjavanje etiologije uobičajenih poremećaja kože koji često preferiraju određena područja na koži.
Kako disbalans mikrobioma kože dovodi do kožnih bolesti?
Za bolje shvaćanje patofiziologije raznih dermatoza, poput rozaceje, psorijaze, akni, ali i atopijskog i seboreičnog dermatitisa, ključne su spoznaje o mikrobiomu kože i njegovoj kompleksnoj ulozi. Mikrobiom kože pojedinca mora biti u homeostazi jer disbalans dovodi do infekcija i bolesti kože.
Atopijski dermatitis je upalna bolest kože koju karakterizira povećana kolonizacija sa Staphylococcus aureus, čime se smanjuje raznolikost bakterija na površini kože. Pretpostavlja se da je promjena mikrobnog sastava posljedica disfunkcije kožne barijere koja dovodi do narušavanja homeostaze između domaćina i mikroba. Za razliku od atopijskog dermatitisa, seboreični dermatitis provocira prisutnost gljivice Malassezia.
Kod psorijaze uloga mikrobioma kože nedovoljno je razjašnjena. Uočeno je da su Firmicutes prisutne u većem broju nego na zdravoj koži, a Actinobacteria u manjem, ali nije poznato jesu li ove promjene posljedica bolesti ili doprinose njezinoj patogenezi.
Kod rozaceje, mikrobi koji nisu bakterije mogu iskoristiti prednost poremećene homeostaze između mikrobiote domaćina i kože. Okidačem rozaceje smatra se Demodex grinja koja se nalazi i na zdravoj koži, ali je značajno povećana na koži pacijenata s rozacejom, a također služi kao vektor bakteriji Bacillus olenorium koja je specifična za rozaceju.
Važan čimbenik u nastanku akni predstavlja folikularna kolonizacija bakterije Cutibacterium acnes. Iako ova kronična upalna bolest pilosebacealne jedinice nije u potpunosti razjašnjena, promijenjena bakterijska kolonizacija smatra se jednim od glavnih faktora koji pridonose nastanku akni. Cutibacterium acnes kolonizira pilosebacealne folikule, u kojima se nalaze mikrokomedoni, čime se stvaraju idealni uvjeti za razmnožavanje ove bakterije koja luči enzime koji pomažu u razgradnji triglicerida na masne kiseline koje djeluju iritirajuće na kožu i potiču inflamatorni efekt što dovodi do nastanka upalnih akni.
Kako održati mikrobiom kože zdravim?
Za održavanje zdravog mikrobioma kože važna je uravnotežena barijerna funkcija kože. Fokus je potrebno staviti na minimizaciju imunološkog odgovora kože i jačanje njezinih prirodnih obrambenih mehanizama korištenjem nježnih proizvoda s uravnoteženim pH te izbjegavanjem čestog korištenja alergena u kozmetičkim proizvodima, poput parfema, alkohola, umjetnih bojila i agresivnih tenzida. Upravo takvi su Skintegra proizvodi – formulirani tako da je pH proizvoda optimiziran, ali bez sastojaka suvišnih za kožu čime se osigurava optimalna barijerna funkcija kože i zdrav mikrobiom kože.
Literatura:
- Schommer, Nina & Gallo, Rich. (2013). Structure and function of the human skin microbiome. Trends in microbiology. 21.
- Grice, Elizabeth & Segre, Julia. (2011). The skin microbiome. Nature reviews. Microbiology. 9. 244-53.
- Chen, Yiyin & Tsao, Hensin. (2013). The skin microbiome: Current perspectives and future challenges. Journal of the American Academy of Dermatology. 69.