Na kozmetičkom tržištu postoji bezbroj preparata koji svoje djelovanje opisuju kroz izraz “hidratacija”. U stvarnosti, “hidratacijski proizvod” je ponajviše pojednostavljeni marketinški termin, a ono na što se proizvođači kozmetike zapravo referiraju pri opisu svojeg proizvoda je sprječavanje transepidermalnog gubitka vlage iz kože.
Transepidermalni gubitak vlage uzrokovan je isušivanjem kože. Bilo koji oblik čišćenja lica, poput jutarnjeg umivanja običnom vodom ili pak skidanja šminke na kraju dana, dovest će do transepidermalnog gubitka vlage. Gradska voda je najčešće puna minerala koji isušuju kožu, u zimskim se mjesecima tuširamo u vrućoj vodi, svakoga jutra pripremamo lice za šminkanje koristeći pritom gelove za čišćenje kože itd. Sve ove radnje skidaju zaštitni hidrolipidni film kože, vidljiv eventualno u obliku viška sebuma, koji kožu prirodnim mehanizmima štiti od patogenih bakterija i iritacije, sprječava pruritus (svrbež), pa čak djeluje i protuupalno. Konstantnim, svakodnevnim praksama čišćenja lica i tijela, koji su zapravo prije kulturna tekovina nego biološka potreba, skidamo taj površinski zaštitni sloj kojeg tzv. “hidratizirajući” preparati obnavljaju tako da zaglađuju kožu, omekšavaju je i čine više elastičnom na dodir.
Svi hidratacijski proizvodi na tržištu imat će ovakav subjektivno pozitivan učinak na kožu u većoj ili manjoj mjeri, ali nisu svi proizvodi kreirani na jednako inteligentan način koji će u konačnici kožu opskrbljivati potrebnim, koži srodnim lipidima i humektansima, protektivnim antioksidansima i obnavljajućim ceramidima, peptidima i aminokiselinama. Pogreška je procjenjivati sposobnost kozmetičkog proizvoda samo po subjektivnom osjećaju mekoće kože neposredno nakon nanošenja proizvoda i ugodnom mirisu, a nažalost to je za veliki broj kozmetičkih konzumenata jedini bitan preduvjet pri odabiru proizvoda.
Hidratantne kreme sastavljene su od nekoliko komponenti: emolijensa (tj. lipida) koji hrane kožu, humektansa koji vlaže kožu i okluziva koji stvaraju barijeru transepidermalnom hlapljenju vlage iz kože.
Iako okluzivni sastojci poput mineralnog ulja nisu komedogeni sami po sebi, vrijedi pravilo da s porastom okluzivne sposobnosti kreme raste i njezin komedogeni potencijal kod nekih tipova kože. Masne i aknaste kože same po sebi imaju tendenciju začepljenih pora zbog slabe stanične deskvamacije i viška izlučenog sebuma, pa je bolje izbjegavati kreme s velikim okluzivnim potencijalom, odnosno bolja je opcija koristiti teksturalno lagane proizvode i nanositi ih slojevito, prilagođavajući iz dana u dan proizvode potrebama vlastite kože.
Glavna razlika između hidratacijskih krema i seruma ili fluida je ta da su kreme obično gušće konzistencije, s većim udjelom masnih komponenti (lipida) i ugušćivača, zbog čega se vodenaste, serumske teksture obično koriste u formulacijama kojima je cilj maksimalna apsorpcija aktivnih sastojaka. Što je krema masnija i gušća, apsorpcija aktivnih sastojaka je sporija, odnosno manja (ako se proizvod ne upije u potpunosti), a većina aktivnih sastojaka optimalno djeluje tek u dubljim slojevima dermisa.
Suhe kože, a pogotovo suhe i dehidraciji sklone kože, od krema s visokim postotkom lipida i okluziva imat će veliku korist zbog produljenog osjećaja ugode na nahranjenoj koži. Dugolančane masne kiseline poput linolenske i linolne kiseline, laurinske kiseline, masni alkoholi, kolesterol, ceramidi i skvalan su popularni hranjivi kozmetički sastojci koje koža odlično podnosi. Dodatno, sastojci poput petrolatuma i njegovih derivata te teži silikonski okluzivi poput dimetikona okluzivi su koje koža najčešće dobro podnosi (pod uvjetom da nije sklona začepljivanju), dok se lanolin ne preporučuje kod osjetljive kože zbog alergijskog potencijala. Petrolatum u koncentraciji od minimalno 5% kožu štiti od čak 98% transepidermalnog gubitka vlage i stoga je vrlo koristan dodatak kremama za izrazito suhu kožu.
Kvalitetan njegujući proizvod ima čitav spektar beneficija za brojna dermatološka stanja koja se manifestiraju kao suhoća i dehidracija. Ova stanja uglavnom uzrokuju razni kontribuirajući faktori poput starenja, fiziološkog stresa i raznih oblika ekcema i dermatitisa, zimskih okolišnih uvjeta, niske razine vlage u zraku, izloženosti kemikalijama te mikroorganizmima. Suhu kožu još zovemo i stanjem kseroze. Kserotična koža je tijesna, ponekad bolna, svrbi, pecka, puca u malim ranicama, uzrokuje senzorno nezadovoljavajuć osjećaj koji može utjecati na nisko samopouzdanje i smanjenu kvalitetu života. Aplikacija dobrog njegujućeg proizvoda povećava razinu vlage u površinskom sloju epidermisa, zaglađuje ljuskavu kožu te čak potpomaže normalizaciji abnormalne deskvamacije i jačanju hidrolipidne barijere što znači da koža postaje otpornija na vanjske stresore.
Pravilna njega kože uključuje pronalazak kvalitetnog proizvoda koji kožu vlaži i omekšava bez osjećaja težine te pravilnu aplikaciju. Proizvode koji sadrže odgovarajuće emolijense i okluzive, te komponente koje se vežu za vodu (kao glicerin ili hijaluronska kiselina) najbolje je nanositi na vlažnu kožu - primjerice, našu kombinaciju Hydra B serumsku emulziju + Naro booster.
Način na koji se apliciraju proizvodi je također izuzetno bitan. Aplikacija treba biti nježna i nikako ne smije uključivati agresivno utrljavanje kreme koje može potaknuti iritaciju i posljedičnu upalu folikula na koži.
Idealni hidratacijski proizvod bi trebao imati sljedeće značajke:
• redukcija i prevencija transepidermalnog gubitka vlage iz kože
• imitacija koži srodne hidrolipidne barijere
• hipoalergenost i nesenzitizirajući subjektivni dojam
• kompletno i zadovoljavajuće upijanje popraćeno osjećajem ugode na koži
• sadržaj obogaćen njegujućim i reparativnim komponentama (zob, alantoin, vitamini, polifenoli itd.)
Što ako se javi reakcija na kremu?
Subjektivni osjećaj iritacije te alergijski ili iritacijski kontaktni dermatitis mogu se pojaviti pri korištenju bilo kojeg proizvoda zbog osobne preosjetljivosti na individualno senzitizirajući sastojak koji generalnoj populaciji nije problematičan (sjetimo se kikirikija koji nekima izaziva gušenje, a većina ljudi ga može konzumirati bez problema). No, imunološke su reakcije kože posebno izražene i vrlo vjerojatne prilikom korištenja proizvoda koji sadrže internacionalno deklarirane alergene komponente (među kojima su i neke vrste eteričnih ulja i prirodno prisutnih mirisnih sastojaka kao što su eugenol, geraniol, izoeugenol, linalool, limonene itd.). Iz tog razloga savjetujemo da se barem na osjetljivoj i tankoj koži lica (a poglavito u područjima blizu sluznice oka i usana) koriste hipoalergeni preparati. Kod atopije, psorijaze i drugih kroničnih oboljenja kože, koja se manifestiraju oslabljenom funkcijom barijere kože, ovo upozorenje vrijedi i za kožu lica i za kožu tijela, te se odnosi i na preparate koji su u kontaktu s kožom vrlo kratko, odnosno preparate koji se ispiru (npr. gelovi za tuširanje).